Podaci za svakoga

Evo nas na početku pretraživanja podataka iz baze. Kao što je obećavano, počinjemo da radimo na našoj glavnoj temi, a to je približiti SQL jezik.

Da se vratimo našem ormaru. Svaki put kada se bira odjeća za obući, naš mozak procesira upite vrlo slične SQL upitnom jeziku. Recimo, biramo plave štofane pandalone, bijelu košulju i plavi pulover. Znamo da u ormaru imamo i drugih pantalona, i drugih košulja i drugih džempera. Ali, iz ormara je izvadjena u tom trenutku potrebna odjeća.

 (Dalje)

Glavna tema ovog bloga, iako to sada tako ne izgleda, je upravo upoznati se sa tajanama SQL-a. Znači cilj bloga je naučiti dati odgovore na postavljena pitanja, koja možemo dobiti iz baze podataka.

Prije nego krenemo sa SQL-om moramo se povezati na konkretnu (željenu) bazu podataka. Cilj ovog članka je pokušati približiti "neprogramerima" prvi korak do podataka. Dobro, to jeste tehnikalija, ali zašto i to ne bi naučili, jer nije komplikovano.

 (Dalje)

Možda je ovaj članak trebalo napisati prije predhodnog (Tabele - normalizacija), vidjet ćete i zašto.

Prije nekoliko mjeseci smo čitali u Blicu sledeće redove: “Snažni vetrovi i oluje pogodili su Severno ostrvo, jedno od dva glavna ostrva koja čine Novi Zeland, a vlasti upozoravaju da bi duž obale moglo da dodje do pojave tornada “

Danas čitamo u svim novostima sledeće redove: “Posle podne i uveče očekuje se dolazak novih jačih padavina sa juga, te će iz tog talasa ponovo pasti 10-15cm snega u proseku. Današnje padavine, (kao što se i najavljivalo) doneće Srbiji 15 do 25cm novog snega u proseku. “

Razlike izmedju pročitanih podataka skoro da nema. Snijeg i u Novom Zelandu, eto ga i u Srbiji. Da li je to baš tako? Ako živimo u Srbiji, dok smo čitali ove redove reakcije su bile sledeće:

1. Novi Zeland - prije nekoliko mjeseci: Pročitano i zaboravljeno poslije par minuta

2. Srbija - danas: Joj moram da izadjem danas. Znači moram da obučem debelu odjeću, cipele sa gumenim djonom, i da gledam da se što manje zadržim vani.

Šta zaključujemo? Podatke iz prvog članka smo pročitali i zaboravili. Podatke iz drugog članka smo upotrebili za donošenje odluke o odlasku iz kuće.

Običnim riječima jedna kupovina se može opisati ovako: Jutros sam bio/la u onom PKB ispod moje zgrade. Kupio/la sam 1 veknu hljeba, malo salame, 1 paklicu cigareta i 10 jaja. Sve me je koštalo oko 500 dinara, pa sam platio/la kešom. Radi neka nova prodavačica.

Podaci o kupovini su u bazi upisani precizno i bez ličnih utisaka. Šta to znači? Namjesto jutros upisan je tačan datum i vrijeme kupovine, namjesto malo salame, upisana je tačna količina, namjesto oko 500 dinara omogućen je izračun iznosa kupovine,..

 (Dalje)

U prvom članku smo se upoznali sa osnovnim definicijama koje su nam potrebne da bi razumjeli kako gledati na podatke.

Nismo ni svjesni, koliko dogadjaja koji su naša svakodnevnica proizvodi podatke. Evo nekoliko primjera: dolazak/odlazak sa posla (ako imate onu famoznu karticu za odkucavanje), kupovina u trgovini, uplata/isplata novca, uzimanje/vraćanje knjige u biblioteci, slanje/primanje elektronske pošte, srfanje po netu i mnogo, mnogo drugih.

Istovremeno, da bi zapisali jedne podatke, potrebno je pročitati druge. Začaran krug bez kraja, zar ne?!

 (Dalje)

Ideju da počne pisati ovaj blog je moja malenkost dobila nakon dugog niza slušanja priča o tome, kako "programeri(ke)" govore nekim čudnim jezikom, i da mi/vi "neprogrameri" to nećemo/te nikada razumijeti. Vjerujem da ste se već počeli hvatati za glavu, ali vjerujte da iz mora podataka dodjete do korisne informacije, nije potrebno da budete veliki stručnjaci za programiranje.  Redovi koji će nastajati u sledećih par mjeseci će pojasniti kako to programeri rade, ali na način koji bi mogli razumjeti i "neprogrameri". Pa da krenemo.

 (Dalje)

• Početna strana
• Arhiva
• Fascikle
• Linkovi

• SQL - uvod
• Povezivanje na bazu podataka
• Pregled i analiza podataka - Informacija
• Tabele - normalizacija
• Tabele
• Srfanje po podacima - jednostavno zar ne

• Generalna [6]

• RSS 0.90
• RSS 1.0
• RSS 2.0
• Atom